cudaprirode.com

I tijekom godišnjeg odmora koji s obitelji provodi u Brelima naš poznati znanstvenik prof. dr. Ivan Đikić, inače voditelj Institute for Molecular Life Sciences (FMLS) u Frankfurtu, skokne i do Splita.

Nekidan je sa sinom Lovrom odgledao prijateljsku utakmicu između Hajduka i Barcelone, a jučer se uputio k liječniku zbog upale uha koju je zaradio pretjeranim ronjenjem za ježevima koje po cijelog dana “opserviraju” najmlađi članovi obitelji da bi ih uvečer opet vratili u more na počinak. Jedan splitski predah iskoristili smo za razgovor o ljetovanju i znanosti, uz hladnu lubenicu na splitskom Medicinskom fakultetu.

Odmaraju li se znanstvenici uopće?

- I znanstvenici se odmaraju prema vlastitim standardima i potrebama. Neki uzimaju 1-2 tjedna odmora godišnje, dok drugi iskoriste i do 5 tjedana. Obično sam sa suprugom i djecom tri tjedna na ljetnom odmoru i tjedan dana na skijanju. Ljeta obvezno provodimo u Hrvatskoj. Pri tome uobičajeno kombiniramo tri tjedna u Brelima i jedan u Cavtatu.

Zašto baš u Brelima?

- U Brelima Stomarici proveli smo prvo ljeto s našom prvom kćeri Karlom i otada već 11 godina uživamo s djecom u blagodatima koja Brela nude za obitelji: mir, čisto more, prekrasne plaže, duga šetnica te odlična škola tenisa.

U koje doba dana odlazite na kupanje i kako se štitite?

- Obično je rano ustajanje, odlazak na trčanje, lagani doručak s djecom i nakon toga kupanje. Na moru smo od 8.30 do 11 sati, nakon čega imamo pauzu u kući. Kada smo kod kuće, Petra, Lovro i ja igramo badminton, svi čitamo knjige, kartamo, kćeri Petra i Emma slikaju, pripremamo ručak i nakon svega imam vremena za svoje email obveze do 16.30, kada idemo opet na more do zalaska sunca. Obvezno koristimo kreme s faktorom zaštite 50 (SPR 50) ujutro i popodne, jer osigurava sigurno sunčanje i kupanje za sve nas.

Bojite li se melanoma?

- Svjesni smo opasnosti koje nepravilno izlaganje suncu ima u nastanku melanoma, jednog od najopasnijih tumora za koje do danas ne postoji efikasan lijek. Naša djeca razumiju da crvena koža zbog pretjeranog sunčanja šteti i može dovesti do nastanka tumora. Vjerujem da bi se pravilnom edukacijom građana moglo puno učiniti u prevenciji melanoma.

Kad ležite pod suncobranom među ljudima koji se totalno opuštaju, smišljate li neke nove projekte?

- Kad sam na odmoru s obitelji, ne razmišljam o projektima, nego sam fokusiran na suprugu i djecu, na njihove želje i teme tijekom razgovora. Zajedno planiramo razne sportske aktivnosti, plivanje, ronjenje, proučavanje rakova, riba i ježinaca i druge zanimacije.

Djeca imaju svaku večer dva sata tenisa 7-9 zajedno s djecom Nenada Bana, vrlo uspješnog znanstvenika iz Zuericha, koji također već nekoliko godina ljetuje u Brelima. Tijekom ta dva sata imam vremena za šetnju i razgovor s Nenadom što obvezno začinimo sladoledom ili palačinkama.

Zaustavljaju li Vas u tim šetnjama ljudi tražeći savjete?

- Da, ljudi mi često pristupe i izmijenimo par rečenica, najčešće izraze podršku za daljnji rad u znanosti, a ponekad zatraže i stručno mišljenje. Događa se to i u Brelima gdje sam gotovo domaćin, ali i ovdje po Splitu. Rado saslušam ljude i odgovorim na njihova pitanja. Ja, naime, ne liječim ljude i ne bavim se kliničkom medicinom, ali mogu im dati savjete o mogućem tretmanu pojedinih bolesti.

Studenti tvrde da odlično igrate nogomet!?

- Volim sport i uživam u igranju badmintona, nogometa, snowboardiranju, trčanju i vožnji bicikla. Točno je da sam već nekoliko puta uživao igrajući nogomet zajedno sa studentima i kolegama s Medicinskog fakulteta u Splitu.

Ovih ste dana na splitskom fakultetu imali i nastavu na postdiplomskom studiju?

- Jako mi je drago sudjelovati na nastavi u Splitu jer su studenti vrlo angažirani i žele čuti o novim znanstvenim spoznajama. Nažalost, malo njih se bavi aktivno eksperimentalnim radom tako da većina predavanja ostaje na teorijskom znanju. Želio bih ubuduće posvetiti još više vremena studentima u Splitu, no zbog novih obveza u Frankfurtu imam sve manje vremena za predavanja.

Iz Brela ste došli na znanstvene rasprave s kolegama u Laboratoriju za tumorsku biologiju koji vodite zajedno sa prof. dr. Janošem Terzićem. Kakvi se rezultati dosadašnjeg rada, uspjesi i novi planovi?

- Prezadovoljan sam jer u suradnji s kolegom Janošem Terzićem vodimo laboratorij koji karakterizira kreativna i kompetitivna atmosfera, suradnja među znanstvenicima, te veliki entuzijazam i predani rad koji dovode do vrhunskih rezultata.

U ovom malom labosu radi se na velikim projektima i rezultati se objavljuju u najprestižnijim znanstvenim časopisima. U čemu je tajna?

- Fokusiranje na znanost, timski rad i dobre ideje tajne su velikih uspjeha tog laboratorija. Janoš i ja dijelimo sličan stil rada u znanosti: potpuna sloboda znanstvenika u radu i nepostojanje hijerarhije u laboratoriju. U grupi je nekoliko suradnika, i to: Ivana Novak, Ivana Marinović-Terzić, Marina Degoricija, Jelena Korać, Sandra Vujević te poneki diplomski student.

Ovaj je laboratorij hrvatski rekorder po broju objavljenih članaka u najuglednijim časopisima!

- U zadnjih 6 godina objavili smo 12 znanstvenih radova u časopisima s naslovima “Nature”, “Science” i “Cell” s adresom našeg laboratorija u Splitu. To su najprestižniji svjetski časopisi i nemjerljiva je dobit za promociju Hrvatske u svijetu znanosti.

Samo radi usporedbe: ako pretražite sve znanstvene baze podataka, cijela znanstvena zajednica u Hrvatskoj, pri tome mislim na znanstvenike iz svih područja koji rade i objavljuju s hrvatskim adresama (tvrde u MZOŠ-u da ih ima oko 14.000 prijavljenih), nije objavila toliki broj radova u vodećim časopisima kao naš mali laboratorij u Splitu. Treba naglasiti da je dio tih otkrića napravljen u Splitu, no u skoroj budućnosti gotovo sve ćemo raditi u Splitu.

U posljednjem broju ‘Sciencea’ objavljen je rad koji opisuje način na koji se obrambene stanice brane od infekcije bakterijom Salmonellom. Možete li objasniti taj mehanizam s obzirom na to da su infekcije ovom bakterijom vrlo učestale osobito u ljeti?

- Do otkrića je došlo slučajno. Istraživali smo što se događa s bakterijama koje uđu u stanicu te smo pratili stanični signal ubiqkvitin koje se jako akumulirao na bakterijskim stanicama samo kada bi ušle u staničnu citoplazmu. Iza tog malog rezultata krio se kompleksni mehanizma na koji način naše stanice napadaju bakteriju te je pojedu putem autofagije. To je obrambeni mehanizam naših stanica koji postaje važan u svjetlu sve češće pojave rezistencije na antibiotike. Važan dio eksperimenta odradila je Jelena Korać, studentica u Splitu.

U svjetlu ovih činjenica čini se da se Splitu prečesto nanosi nepravda kad ga se prikazuje kao ‘grad slučaj’, epicentar nazadnjaštva, čak mu se daje i fašistički predznak? S druge strane, Jurica Pavičić tvrdi kako splitska kreativna scena nikad nije bila življa. Što Vi o tome mislite?

- Mislim da je Split puno kompleksniji duh nego što se prikazuje preko medija. Split ima svoju kulturnu i intelektualnu širinu i uvijek uživam tijekom boravka u Splitu u intelektualnim raspravama, zabavnim komentarima, te znanstvenim, glazbenim i kulturnim postignućima. Split je jedini grad u Hrvatskoj koji ima organizirani program NobelST, koji obuhvaća dolazak nobelovaca na predavanja radi obrazovanja studenata i građana.

Svaki dan čitamo vijesti o novim lijekovima protiv raka, bakterija i virusa. Neke od njih djeluju vrlo optimistično, lijekovi se prodaju putem interneta, ali kako se ljudi mogu snaći u toj masi podataka. Gdje su realne granice očekivanja i što savjetujete?

- Građani bi trebali razlikovati činjenice od senzacionalizma, prodaju neispitanih napitaka ili teorija urota koje nemaju nikakve dokaze. Stoga je važno postojanje kvalitetnih stručnjaka i odgovornost medija koji će omogućiti da se objasne realne opasnosti i dometi novih lijekova ili postupaka, a kritički ukazati na štetnost neispitanih napitaka koji se reklamiraju radi čiste materijalne dobiti.

Primjerice mogli smo čuti u medijima da su nedavne epidemije E. coli ili svinjskom gripom puštene iz laboratorija, no znanstvene činjenice ukazuju da živimo u kontinuiranom suživotu s bakterijama i virusima koji evoluiraju u prirodi već tisućama godina. Pojava novih vrsta bakterija i virusa je normalni proces i dokazan je brojnim epidemiološkim studijama i pandemijama u prošlosti, a za druge teorije nema nikakvih dokaza.

U kolovozu preuzimate novi Institute for Molecular Life Sciences u Frankfurtu. Što to znači za Vašu znanstvenu karijeru i je li na pomolu neki novi veliki projekt?

- To je jedan od najvećih izazova u ovoj godini jer želim ostati uspješan u otkrivanje novih spoznaja u biomedicini sa svojim znanstvenom grupom u Frankfurtu, ali u isto vrijeme prenijeti moje liderske vizije u vođenje instituta u kojem će raditi 150 znanstvenika u 12 različitih grupa.

U FMLS institut je uloženo 30 milijuna eura u zadnje dvije godine i napravljena je impresivna nova zgrada koje će biti suvremeni centar za međudisciplinarno istraživanje životnih procesa. Godišnji budžet FMLS-a je oko 6 milijuna EURA za istraživanja. Potpisao sam ugovor kao direktor instituta do 2018. godine i pokušat ćemo uspostaviti službenu suradnju s Medicinskim fakultetom u Splitu na temelju aplikacija na EU grantove.

Frankfurter Allgemeine Zeitung Vas je proglasio osobom 2010. godine u državi Hessen u Njemačkoj, Prošle godine izabrani ste za redovnog člana najstarije europske akademije Leopoldine. U Njemačkoj Vas izrazito cijene. Kako se osjećate živeći u Frankfurtu?

- Živimo kvalitetno, djeca su sretna u školi i vrtiću, Inga i ja profesionalno smo jako zadovoljni te pokušavamo svojim radom i društvenim angažmanom pridonijeti razvoju Frankfurta kao međunarodnog centra znanosti.

slobodnadalmacija.hr / cudaprirode.com