Postoje li dokazi da je GMO štetan te je li opravdan strah kod ljudi kad je riječ o GMO-u za cudaprirode.com odgovara dr.sc. Hrvoje Fulgosi, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković te predsjednika Vijeća za GMO Vlade RH.
Je li GMO štetan, postoje li dokazi da je ili nije?
Ako govorimo o genetički modificiranim (GM) usjevima koji se uzgajaju na milijunima hektara širom svijeta i to u proteklih 17 godina teško je jednoznačno odgovoriti. Promatramo li ekosustave, svako kultiviranje, bilo ekološko, tradicionalno ili temeljeno na GM biljkama uzrokuje smanjenje biološke raznolikosti. Autohtona vrsta slavonske ravnice je slavonski hrast, danas ga možete naći na relativno malim površinama, dok su polja prekrivena monokulturama pšenice, repice ili sasvim strane vrste (alohtona vrsta) kukuruza. Konvencionalna poljoprivreda koristi sredstava za zaštitu bilja, herbicide, umjetna gnojiva, baš kao i ona temeljna na GM biljkama. Tako da o specifičnoj štetnosti ne možemo izdvojeno govoriti. Dvije najznačajnije genetske modifikacije usjeva su unos gena EPSPS odgovornog za otpornost na herbicid glifosat te unos gena cry koji kodira protein iz bakterije tla Bacillus turengiensis, a štetan je za uski krug insekata. Ovi geni prirodno su u okolišu već milijunima godina. Kako proteini koje kodiraju utječu na ljudsko zdravlje ne možemo sa potpunom sigurnošću reći. Međutim, postoje utvrđeni postupci za procjenu rizika na zdravlje ljudi koji se temelje na pokusnim životinjama. U ovim postupcima uvijek postoji prostor za poboljšanja i ona se moraju neprekidno usavršavati kako novi rezultati i dokazi postaju dostupni. Čitatelji moraju znati da se iz predostrožnosti u Hrvatskoj i Europi GM soja ili kukuruz, i općenito drugi autorizirani GMO-i, ne smiju pojavljivati u ljudskoj prehrani u većem udjelu od 0,9%. Prelazi li njihov udjel ovu brojku moraju biti jasno označeni kao „GMO“.
O čemu se kod GMO-a radi, jesu li strah i panika opravdani kod ljudi čim se spomene troslov GMO?
Kod GMO-a se radi o načinu na koji je gen unesen u organizam, dakle sve što je uneseno tehnikama genetičkog inženjeringa (tj. rekombinantne DNA) smatra se GMO-om. Tehnike kao što su mutageneza gamma zračenjem ili kemijskim mutagenima isključene su iz zakona o GMO i smatraju se „klasičnim tehnikama oplemenjivanja“. Kao biolog smatram da to nije korektno, jer upravo navedene tehnike zazivaju ogromne rearanžmane u genomu. Nitko ne provjerava ovako dobivene sorte na sigurnost, one nisu uključene u procjene rizika. Nažalost već sam naziv „genetički inženjering“ budi bojazan i nevjericu. „Oplemenjivanje“ zvuči znatno bolje, zar ne? U današnjem svijetu ne možemo biti dovoljno oprezni i suzdržanost je mudra odluka. No, neopravdano širenje patvorenih vijesti nije u redu jer šteti razvoju tehnologije i njezine moguće primjene za naše gospodarstvo.
Je li je dobro za Hrvatsku da ima ovako strog zakon po pitanju GMO-a?
U današnje doba snažnih internetskih aplikacija lako je pogledati slike iz satelita polja u, recimo, američkoj državi Iowa-i (tzv. corn belt) i usporediti ih sa našom slavonskom ravnicom. Zdravi razum će nam odmah reći da je Hrvatska potpuno nepogodna za uzgoj GM-usjeva, parcele su jednostavno premale. Zakon o GMO to zapravo samo potvrđuje. Na Zakonu o GMO smo složno radili nekoliko godina, a vrijeme će pokazati jesmo li bili prestrogi. Hrvatska može profitirati ako bude 'GMO-free' zona.
Možete li se osvrnuti na izjave ministrice Holy oko genetičkih modifikacija koje je dala za portal ČudaPrirode?
Ljudska i biljna stanica nastale su odruživanjem prokariotskih (bakterijskih) predaka današnjih mitohondrija i kloroplasta, tzv. endosimbiozom. Tijekom milijuna godina geni su se premještali između ovih genetičkih kompartimenata, rearanžirali, modificirali, mutirali. Genetički inženjering stalno se događa u prirodi. Mislim da ministrica Holy izražava nepovjerenje kada se govori o prijenosu gena između vrsta kod kojih postoje prirodne barijere koje sprečavaju izravno križanje, tj. transgenike. No, zašto biti skeptičan prema prijenosu gena između vrsta koje bi se mogle križati, npr. divljih srodnika kultiviranih vrsta, tj. cisgenike? Nije li to upravo genetički inženjering kojeg tisućljećima provodimo odabirom i križanjem? Ako želimo nemodificirani kukuruz, morati ćemo zaviriti u grobove Inka i Azteka i potražiti Teosinte.
>> Ministrica Mirela Holy: GMO pušten u okoliš pogubno djeluje na biološku raznolikost
cudaprirode.com
NCP-ova tvrtka Marinetek izgradila je prvi ekoponton za svijetu koji je danas premijerno predstavljen u sklopu Adriatic Boat Showa u Šibeniku.
Rumunjska vlada piše prijedlog zakona o uvođenju posebnog poreza na iznimno visoke prihode naftnih tvrtki, koji će vjerojatno stupiti na snagu početkom 2013. godine.
Pušenje marihuane može ublažiti bolove i ostale simptome povezane s multiplom sklerozom, pokazalo je novo istraživanje provedeno u SAD.
Univesitas 21, međunarodna mreža sveučilišta, napravila je listu kvalitete sustava visokog obrazovanja na kojoj je 48 država. Hrvatska se smjestila na nisko, poražavajuće 44. mjesto!
