cudaprirode.com

Više od 360 ljudi smrznulo se u posljednjih desetak dana u Europi. U nekim dijelovima Ukrajine i Češke temperature su pale gotovo do -40 °C, Rim bilježi najveće količine snijega u posljednjih 27 godina, a nanosi bijelog pokrivača u nekim su dijelovima južne Hrvatske i susjedne BiH mjestimično prešli dva i pol metra.

Čini se da ovakva zbivanja baš i ne govore u prilog globalnom zagrijavanju. Naprotiv, ovo je trenutak kada se bude klimatski skeptici koji za ljetnih vrućina obično utihnu. U njima sklonim glasilima, poznatim tabloidima poput Daily Telegrapha i Daily Maila, ovih su dana osvanuli naslovi u stilu: 'Gluposti o globalnom zagrijavanju ohladio ledeni tuš'.

I zaista, kada od snijega ne možete otvoriti vrata, nema ničeg prirodnijeg nego zapitati se kako ovakve prizore i iskustva od kojih vam se ježe i koža i mozak izmiriti s idejom o globalnom zatopljenju? Klimatolozi ističu da su upravo ovakve meteorološke pojave poput dubokih prodora ledenog zraka u Europu samo još jedna u nizu potvrda da se svijet zagrijava te da će ekstremni vremenski uvjeti, kako 'minusi' tako i 'plusovi', u godinama koje dolaze postajati sve učestaliji. Pojednostavnjeno rečeno globalno zagrijavanje stvara klimatski sustav u kojem je u atmosferi više energije, više vodene pare i time više nestabilnosti. Kako to? Od predindustrijske ere prosječna temperatura porasla je za 1 °C . Sa svakim Celzijevim stupnjem količina vlage u zraku raste za sedam posto. S povećanjem vlage raste i vjerojatnost padalina. No ne bilo kakvih.

Ukupna količina kiša porast će za dva do tri posto, međutim istovremeno će ekstremne kiše postati šest do sedam puta učestalije. Uzrok tome su jednostavni zakoni fizike. Kiša pada kada se atmosfera dovoljno ohladi da se vodena para kondenzira u kapi. No zbog efekta staklenika, ispuštanje topline u svemir je manje efikasno pa se hlađenje usporava i omogućuje nakupljanje većih količina vlage. Kada se kondenzacija konačno dogodi, rezultat je obilnija kiša. Slično je i s uraganima - veće količine vlage i topline daju im veću snagu. Dakle, možemo pojednostavnjeno reći da povećane količine energije i vlage zajedno stvaraju veće nestabilnosti, odnosno ekstremnije vremenske uvjete – oluje, uragane, kiše i suše. No kako zagrijavanje može izazvati veće hladnoće?

Odgovor na ovo pitanje prošli su tjedan objavili njemački znanstvenici u časopisu Tellus A. Njihova studija, utemeljena na računalnom klimatskom modelu, vrlo dobro objašnjava upravo pojave kojima posljednjih dana svjedočimo. [tportal]

cudaprirode.com