Neuroznanstvenici smatraju da bi u skoroj budućnosti ljudi mogli biti mnogo inteligentniji nego što su danas. Naime, istraživanja su pokazala da ljudi s visokim IQ-om imaju visoko integrirane mozgove s neuronskim putovima koji povezuju udaljene dijelove mozga, dok mozgovi manje inteligentnih uspostavljaju jednostavnije, kraće veze. No zasad još nitko ne zna zašto neki mozgovi stvaraju duže veze od drugih.
'Kada shvatimo mehanizme mozga koji su temelj inteligencije, teoretski će biti moguće potaknuti porast IQ-a', rekao je za Life's Little Mysteries neuroznanstvenik Richard Haier, profesor na Sveučilištu u Kaliforniji i dodao da se po prvi put u povijesti ideja o povećanju inteligencije čini sasvim ostvarivom.
No kako ova mogućnost postaje sve izglednija, nužno se nameće pitanje hoćemo li biti sretniji kada postanemo inteligentniji jer ne treba zaboraviti da poznata izreka kaže da je neznanje blaženstvo. Dakle, možda je pravo vrijeme da pokušamo zamisliti kako bi izgledali život i društvo kada bi ljudi u prosjeku bili dva puta inteligentniji.
Sir Isaac Newton je imao IQ 200
Trenutno je prosječna inteligencija ljudi u svijetu oko 100. Zamislimo da ju je moguće povisiti na 200. Stručnjaci ističu da to i ne bi bilo udvostručenje u pravom smislu riječi jer mjerenje IQ-a ne počinje od nule. Prema Earlu Huntu, profesoru psihologije na Sveučilištu u Washingtonu aproksimativno jedan čovjek na 10 milijardi ima IQ 200. Budući da danas u svijetu živi oko sedam milijardi ljudi, teško je reći ima li itko toliku inteligenciju. Stručnjaci procjenjuju da je slavni britanski fizičar Sir Isaac Newton imao IQ oko 200, premda se nikada nije testirao. Dakle, on bi mogao biti arhetipski uzorak za predviđanje izgleda društva u kojem bi takav IQ bio prosjek. Bi li ono bilo puno naprednije od današnjeg?
Haier je uvjeren da bi veća inteligencija, koju definira kao sposobnost bržeg učenja i boljeg pamćenja, imala vrlo pozitivan učinak na individualnoj razini. 'Uz viši IQ, doživljaj svijeta za većinu ljudi bio bi zanimljiviji. Mogli bi više uživati u čitanju, dublje cijeniti neke stvari i imati bolji uvid u život', objasnio je Haier.
Viši IQ također bi nam omogućio da ostvarimo karijere koje nas najviše zanimaju, a ne isključivo one za koje smo mentalno sposobni. Mogli bismo savladati nove jezike u nekoliko tjedana i postati znanstvenici ili neurokirurzi.
Inteligentniji ljudi također bi bili zdraviji i dugovječniji jer bi bolje shvaćali kako ostvariti ove ciljeve.
Gubitak vjere
Prema Huntu, postoje neke indicije da bi ljudi, kada bi bili pametniji, manje vjerovali u Boga. 'Postoji mala tendencija ljudi s višom inteligencijom prema liberalnijim društvenim stavovima i težem prihvaćanju snažnih religioznih uvjerenja. To ima smisla. Stvari možemo shvaćati razumom ili ih prihvaćati na temelju vjere. Kada bi svi postali dobri mislioci to bi se očitovalo u malom povećanju udjela ljudi koji bi preferirali razum više od tumačenja životnih pojava utemeljenih na vjeri', napisao je Hunt. No američki psiholog smatra da bi neki ljudi i dalje prihvaćali kozmologiju utemeljenu na vjeri jer je u povijesti bilo mnogo vrlo inteligentnih ljudi koji su bili religiozni. [tportal]
cudaprirode.com
NCP-ova tvrtka Marinetek izgradila je prvi ekoponton za svijetu koji je danas premijerno predstavljen u sklopu Adriatic Boat Showa u Šibeniku.
Rumunjska vlada piše prijedlog zakona o uvođenju posebnog poreza na iznimno visoke prihode naftnih tvrtki, koji će vjerojatno stupiti na snagu početkom 2013. godine.
Pušenje marihuane može ublažiti bolove i ostale simptome povezane s multiplom sklerozom, pokazalo je novo istraživanje provedeno u SAD.
Univesitas 21, međunarodna mreža sveučilišta, napravila je listu kvalitete sustava visokog obrazovanja na kojoj je 48 država. Hrvatska se smjestila na nisko, poražavajuće 44. mjesto!
Komentari
Inače, u članku se ne spominje da visok IQ omogućuje mnogo uvjerljivije racionalizacije ali ne povećava introspekciju, tako da čovjek velikog IQ-a možda neće postati glup, ali će mnogo lakše postati totalno lud.